Podijeli i ispiši

color #000000
color #000000

Otpad nije smeće

Dok god ih se ne riješimo, stvari koje nam više nisu potrebne u kućanstvu predstavljaju otpad. Otpad možemo razvrstavati i reciklirati te ga prenamijeniti u stvari koje su nam potrebne. Smeće je vrsta otpada – nezbrinuta i neupotrebljiva. Svaki stanovnik Hrvatske proizvede više od 400 kg otpada godišnje, od čega se pobrinemo za oko 100 kilograma, a ostatak tretiramo kao smeće. Uz malo pažnje i truda prema stvarima koje su poslužile svojoj svrsi možemo se pobrinuti da stvaramo još manje smeća!

Papir, staklo i plastika najčešći su natpisi na koje možemo naići na kontejnerima za odvojeno odlaganje otpada upravo zato što, nakon kuhinjskog otpada, čine najveći udio ukupnog otpada kućanstava.

Papir i karton – 30 % ukupnog otpada

Recikliranje papira najstariji je oblik recikliranja, što nije začuđujuće s obzirom na to da je papir izumljen u Kini u trećem stoljeću prije Krista. Možda je upravo bogata povijest papira  i činjenica da se razvojem prerade i proizvodnje počeo koristiti i za druge stvari izuzev pisanja, razlog velikog udjela papira u ukupnom otpadu. Ono što vi možete učiniti jest pobrinuti se da prikupljate papir u kućanstvu te ga odlažete u odgovarajući kontejner za papir.

Pobrinite se da vaš papir ne bude smeće!

Za proizvodnju jedne tone papira potrebno je:
• četiri stabla
• 200.000 litara vode
• 4.600 kWh energije

Za proizvodnju jedne tone recikliranog papira potrebno je:
• što više ljudi koji odvajaju i odlažu papir
• 160 litara vode
• 2.400 kWh energije

Plastika – 7 % ukupnog otpada kućanstva

Plastika čini svega sedam posto ukupnog otpada kućanstava, ali predstavlja poseban problem jer postoji gotovo bezbroj varijanti i vrsta plastičnih materijala. Plastika je poseban problem i zato što se u prirodi ne razgrađuje već foto-degradira, smanjujući se na mikroskopske komponente koje štete kvaliteti tla i vode. Kada tome pridodamo činjenicu da se svake minute na svijetu iskoristi milijun plastičnih vrećica, s prosječnim „radnim stažom“ od 15 minuta, problem zbrinjavanja plastike počinje poprimati zabrinjavajuće proporcije.

Prema podacima Europske komisije, svaki građanin EU-a u prosjeku koristi gotovo 500 plastičnih vrećica godišnje, a više od 90% tih vrećica nikada se ponovo ne iskoristi. „Odbačene plastične vrećice mogu se razgrađivati stotinu godina“, upozorila je Europska komisija.

Staklo – 7 % ukupnog otpada kućanstva

Staklo je izrazito pogodno za recikliranje jer se može reciklirati bezbroj puta. Odvojenim prikupljanjem stakla štedite prostor na odlagalištu, dragocjene prirodne sirovine i energiju te smanjujete onečišćenje tla, vode i zraka.

Staklo u kanti za otpatke vrijedna je sekundarna sirovina. Odvojenim prikupljanjem po vrstama stakla i recikliranjem štede se sirovine i energija. Jedna povratna staklena boca zamjenjuje 40 nepovratnih, što znači - 40 puta manja zapremnina otpada!

Odvajajte otpad!

• Zbrinjavajte elektroniku i električni otpad - reciklažna dvorišta besplatno vam pružaju tu uslugu
-  Čistoća Zagreb
-  Čistoća Rijeka
-  Agencija za zaštitu okoliša

• Sortirajte otpad i odlažite ga u za to predviđene kontejnere. I mi u dm-u vam pomažemo u tome. Za 100 bodova u dm prodavaonici možete preuzeti praktične torbe za sortiranje otpada 

• Koristite plastične vrećice iz dućana više puta. Prakticirajte reciklirani ili eko shopping uz pomoć trajnih torbi za kupovinu. U dm-u na active beauty terminalu u zamjenu za bodove možete preuzeti atraktivne trajne i pamučne torbe za shopping