dm - drogerie markt Hrvatska

Žitarice - izvor zdravlja

Raznovrsnost žitarica

Žitarice su naše osnovno prehrambeno sredstvo: kruh, riža, tjestenina, müsli i ostalo zauzimaju vodeće mjesto na jelovnicima širom svijeta.

Njihova važna uloga u našoj prehrani nije slučajna; žitarice, osobito punozrnate žitarice, pored lako probavljivih balastnih tvari sadrže i puno visokovrijednih hranjivih tvari - lako probavljive ugljikohidrate, vitamine, minerale i elemente u tragovima.

Povijest

Od samog početka bavljenja ratarstvom čovjeka prate zrnje i kruh. Uzgoj žitarica vuče korijene već od prije 13.000 godina na području "Plodnog polumjeseca", na sjeveru Arapskog poluotoka. Tu su se nakon posljednjeg ledenog doba pojavile divlje trave koje su ljudi isprva skupljali. Nakon kasnijeg kamenog i brončanog doba naši su preci žitarice počeli sijati i uzgajati - pšenicu, ječam, zob i raž na sjeveru te rižu i proso na jugu.
U početku su od žitarica pravili kaše i lepinje. Nakon otkrića i početka upotrebljavanja vrenja ljudi su naučili umjesto lepinja peći kruh u obliku u kojem ga poznajemo danas. U mnogim se dijelovima svijeta žitarice ne upotrebljavaju samo za pečenje kruha, već se koriste prilikom kuhanja i pripreme raznih kaša.

Biologija

Razlikujemo sedam glavnih žitarica: pšenicu, raž, ječam, rižu, kukuruz, proso i zob.
Pir je vrlo blizak pšenici. I egzotični zrnati plodovi amaranth i quinoa mogu se pripremati i konzumirati kao žitarice, no prema botaničkoj klasifikaciji ne spadaju među žitarice pa se u klasičnom smislu ne smatraju žitaricama.

IZBOR ŽITARICA U ALNATURI

Alnatura nudi širok asortiman različitih žitarica i "pseudožitarica" (npr. quinoju): zrnje, ali i mljevene te ekspandirane žitarice, griz, sjemenke, brašna, pahuljice, ali i bulgur i kuskus.


Raž, pšenica i pir

U našim su predjelima žitarice najčešće zastupljene u kruhu i pecivima. Najvažnije žitarice u pripremi kruha i peciva su pšenica i raž. I pir, koji je početkom 19. stoljeća potisnula unosnija pšenica, ponovno je prisutan u kolačima i pecivima zahvaljujući svom intenzivnom orašastom okusu. Zahvaljujući njegovoj bjelančevinastoj strukturi, kolači i peciva peku se s osobitim uspjehom, a zbog njegovog svojstva vezanja vode kruh ostaje duže svjež.

Jeste li znali?
Na neprosijanim brašnima nema oznake za tip brašna jer su u njima sadržani svi sastojci zrnja.
Upotrebljavate li neprosijana brašna umjesto običnih, trebate dodati 10 do 20% više tekućine. Takvom je tijestu potrebno 20 minuta mirovanja prije njegove daljnje obrade.


 

Palačinke od pira s grožđem i preljevom od vanilije

 

Sastojci (za dvije palačinke):

150 g Alnatura brašna od pira

750 ml trajnog mlijeka

1 prstohvat Alnatura morske kuhinjske soli

2 jušne žlice mineralne vode

3 čajne žlice Alnatura meda od akacije

4 jajeta, odvojena

2 jušne žlice maslaca

200 g crnog grožđa, bez koštica

200 g bijelog grožđa, bez koštica

Šećer u prahu za posipanje

2 jušne žlice Alnatura smeđeg šećera - kristal

½ paketića Alnatura pudinga od vanilije (u prahu)


Priprema

Brašno, 250 ml mlijeka, sol, mineralnu vodu i med staviti u posudu. Dodati žutanjke i sve zajedno mutiti pjenjačom dok tijesto ne postane glatko.
Od bjelanjaka napraviti snijeg i dodati u tijesto.
U tavi rastopiti 1 žlicu maslaca i dodati polovicu tijesta. Na tijesto također položiti polovicu crnog i bijelog grožđa.
Kad donji dio tijesta za palačinke postane zlatnosmeđ, polako okrenuti palačinku i peći s druge strane.

Na isti način pripremiti i drugu palačinku. Od ostatka mlijeka, šećera i praška za puding od vanilije napraviti preljev od vanilije.

Palačinke posipati šećerom u prahu i servirati s preljevom od vanilije.


Proso

Proso je jedna od najstarijih vrsta žitarica. Iza njenog imena krije se cijeli niz žitarica malenih, okruglih plodova zrnja. Boja zrnja se proteže od bijelosive preko žute do crvenkastosmeđe. Proso raste brzo i relativno je zahtjevno - idealna klima za ovu namirnicu je tropska i supropska, gdje se najčešće i sije i predstavlja vrlo važan izvor prehrane. Sve do srednjeg vijeka bilo je važno u prehrani i u srednjoj Europi.
Proso ima blago orašasti okus. Prije upotrebe ne mora se omekšavati i ima univerzalnu primjenu - kuhan u juhi kao rižoto, kao temelj za slatke nabujke i salate. Prilikom kuhanja prosa s mlijekom i voćem nastaje ukusna slatka kaša.

Proso je kao i većina ostalih žitarica iznimno hranjiv i snabdijeva tijelo visokovrijednim bjelančevinama, esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralnim tvarima. Također sadrži visoki udio željeza; prosječno 6mg/100g.

Jeste li znali?
U Africi se od prosa proizvodi pivo.
Proso pri kuhanju treba više vode nego riža.


 

Soufflé od prosa

 

Sastojci (za 8 soufflé kalupića):

100 g Alnatura prosa

300 ml vode

30 g maslaca

150 g poriluka, narezanog na kolutiće

150 g mrkve, grubo naribane

4 jajeta, odvojena

250 ml mlijeka

150 g feta sira

¼ čajne žlice Alnatura morske kuhinjske soli

1 čajna žlica Alnatura curryja

Crni papar

Muškat, naribani

1 svežanj peršina, sitno nasjeckanog

Maslac za kalupiće

Priprema

Proso ukuhati u vodi i 15 minuta kuhati na laganoj vatri.
U tavi ugrijati maslac te 5 minuta dinstati poriluk i naribanu mrkvu. Pomiješati povrće i prokuhani proso. Dodati sol, papar i curry. Žutanjke umutiti s mlijekom, fetu razlomiti i zajedno s peršinom dodati u proso. Bjelanjke čvrsto istući i također dodati. Na kraju začiniti solju, paprom i muškatnim oraščićem.
Kalupiće za soufflé namazati maslacem i napuniti smjesom od prosa. Namastiti protvan za pećnicu, dodati malo vode i na njega poredati kalupiće te peći u pećnici 30 min na 175˚C.

• Dodaj u favorite
• Print stranice